Iznena\u0111uju\u0107e je (ili ne) koliko paralela mo\u017eemo napraviti izme\u0111u kamere i na\u0161eg oka. U mra\u010dnim sobama o\u010di i kamere su slijepi. Za snimanje slike potrebna nam je svjetlost. Ali svjetlost je \u010desto raspr\u0161ena na sve strane. Na\u0161e o\u010di imaju le\u0107e koje usmjeravaju svjetlost na mre\u017enicu. \u010cak i kamere na na\u0161im telefonima imaju le\u0107e koje hvataju i snimaju svjetlosne informacije.<\/p>\n\n\n\n
Svjetlo tako\u0111er mo\u017ee \u0161tetiti fotografiji, \u0161to je najo\u010ditije kod analognih fotoaparata koji koriste fotografski film. (Pre)dugo izlaganje svjetlu mo\u017ee uni\u0161titi sadr\u017eaj filma. Izum otvora blende rije\u0161io je ovu zagonetku. U analognim kamerama, zatvara\u010d je fizi\u010dki mehanizam koji se brzo otvara i zatvara kako bi kontrolirao koli\u010dinu svjetlosti koja dopire do filma. Sli\u010dnu funkciju imaju i kapci.<\/p>\n\n\n\n
Na telefonima nema fizi\u010dkog zatvara\u010da, iako mo\u017eete \u010duti taj karakteristi\u010dan zvuk "klik" kada snimate fotografiju. To je samo zvu\u010dni efekt. Stavite telefon u tihi na\u010din rada i zvuk \u0107e nestati. Umjesto fizi\u010dkih zatvara\u010da, kamere telefona koriste elektroni\u010dki zatvara\u010d, koji radi istu stvar, ali sve to radi pomo\u0107u algoritama, a ne fizi\u010dkim pokretom. Neki pametni telefoni, kao \u0161to su Huawei Mate 50<\/a> Pro, s druge strane, ima kameru s fizi\u010dkim zatvara\u010dem koji se mo\u017ee pomicati izme\u0111u unaprijed postavljenih polo\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n Film jo\u0161 nije zaboravljen. Jo\u0161 uvijek se koristi me\u0111u hobistima, profesionalnim fotografima, pa \u010dak iu filmskoj industriji. Drugdje su ga zamijenili senzori.<\/p>\n\n\n\n Vjerojatno ste vidjeli profesionalnog fotografa kako mijenja objektive na svom fotoaparatu ovisno o sceni ispred sebe. Telefoni su tehni\u010dki sposobni za to, \u0161to je Xiaomi dokazao svojim konceptnim telefonom. Koncept Xiaomi 12S Ultra<\/a>, ali je izuzetno neprakti\u010dno, a uz to se javljaju i nove prepreke, poput problema s izdr\u017eljivo\u0161\u0107u, vodootporno\u0161\u0107u, visokom cijenom i sli\u010dno. Proizvo\u0111a\u010di su stoga kao rje\u0161enje predlo\u017eili nekoliko razli\u010ditih kamera - svaka sa svojim specifi\u010dnim objektivom, izme\u0111u kojih se lako mo\u017ee prebacivati unutar aplikacije za kameru prema potrebama. Danas ve\u0107ina kamera na telefonima radi na ovaj na\u010din.<\/p>\n\n\n\n Ako pogledate stra\u017enju stranu telefona, primijetit \u0107ete dva, tri ili \u010dak \u010detiri objektiva, te jedan na prednjem zaslonu. Svaki nudi druga\u010diji kut gledanja, dubinu i svoje jedinstvene zna\u010dajke. Glavni objektiv je razumljivo uvijek prisutan. Ultra\u0161irokokutna kamera je tako\u0111er manje-vi\u0161e standard na mobilnim telefonima. U ni\u017eem rasponu \u010desto nalazimo makro kameru, dok u premium telefonima nalazimo teleobjektiv i periskopski teleobjektiv, poput onog na Samsung Galaxy S23 Ultra<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Otvor blende, le\u0107a i senzor slike usko su povezani. Otvor blende je otvor koji mo\u017eete fizi\u010dki vidjeti na le\u0107i fotoaparata. Kao \u0161to je spomenuto, otvor blende kontrolira koliko \u0107e svjetla do\u0107i do objektiva i senzora. Op\u0107enito je pravilo da je ve\u0107i otvor blende bolji jer to zna\u010di da fotoaparat mo\u017ee koristiti vi\u0161e informacija o svjetlu. Me\u0111utim, to nije nu\u017eno najbolji pokazatelj kvalitete fotografije.<\/p>\n\n\n\n Ako pogledate specifikacije svog telefona, primijetit \u0107ete oznaku za "f" vrijednosti na fotoaparatima. Ove vrijednosti predstavljaju omjer \u017eari\u0161ne duljine i fizi\u010dkog promjera otvora blende. \u0160to je taj broj manji, to je otvor blende \u0161iri. Na primjer, vivo X90 Pro<\/a> ima glavni objektiv s otvorom blende f\/1.8 i \u017eari\u0161nom duljinom od 23 mm, teleobjektiv f\/1.6 (50 mm) i tako dalje.<\/p>\n\n\n\n Te\u0161ko \u0107ete uspore\u0111ivati performanse telefonskih kamera sa \u017eari\u0161nom duljinom. \u017dari\u0161na duljina iznimno je va\u017ena, ali za stvaranje razli\u010ditih estetika i vizualnih efekata. Kra\u0107a \u017eari\u0161na duljina namijenjena je \u0161irokokutnoj perspektivi - objekti u blizini izgledaju ve\u0107i. Ve\u0107a \u017eari\u0161na duljina, na primjer, stvara proporcionalniju i neutralniju fotografiju.<\/p>\n\n\n\n Kako svjetlost ulazi u modul kamere, le\u0107a prikuplja ulaznu svjetlost iz snimke i usmjerava je na senzor. Kamere pametnih telefona sastoje se od mnogih plasti\u010dnih le\u0107a koje nazivamo elementima. Zbog prirode svjetlosti, razli\u010dite valne duljine svjetlosti (boje) se lome (savijaju) pod razli\u010ditim kutovima kada prolaze kroz le\u0107u. To zna\u010di da se boje iz va\u0161e scene projiciraju na senzor kamere izvan poravnanja. Fotoaparati trebaju vi\u0161e le\u0107a za prijenos jasne slike na senzor bez mogu\u0107ih nepravilnosti poput neuskla\u0111enosti i drugih u\u010dinaka.<\/p>\n\n\n\n Ironi\u010dno, fokusiranje nije fokus korisnika jer ga obi\u010dno kontroliraju same kamere. Donekle se fokus mo\u017ee pode\u0161avati ru\u010dno (ovisno o telefonu), ali u ve\u0107ini slu\u010dajeva softver toliko dobro odradi posao da je ru\u010dna intervencija nepotrebna. Kamere mobilnih telefona za fokusiranje koriste namjenski senzor i\/ili dodatni hardver kao \u0161to je laserski daljinomjer.<\/p>\n\n\n\n Softversko automatsko fokusiranje koristi podatke sa senzora slike kako bi utvrdilo je li slika u fokusu i prilago\u0111ava le\u0107e za kompenzaciju. Uobi\u010dajena tehnika pasivnog autofokusa temelji se na otkrivanju kontrasta slike i pode\u0161avanju fokusa dok ne bude maksimum. Ova se metoda u potpunosti temelji na softveru, \u0161to je \u010dini najjeftinijom opcijom. Me\u0111utim, proces je sporiji i ne radi tako dobro u uvjetima slabog osvjetljenja.<\/p>\n\n\n\n Noviji telefoni koriste autofokus s detekcijom faze (PDAF), koji je br\u017ei i precizniji. Pogledajte najnovije specifikacije. iPhone 15 Pro Max <\/a>a na fotoaparatima \u0107ete primijetiti oznaku PDAF. Potonja osigurava da ista koli\u010dina svjetlosti dosegne dva blisko raspore\u0111ena senzora na senzoru slike. Klasi\u010dni PDAF sustavi oslanjaju se na namjenske fotocitne plo\u010de na senzoru slike za mjerenje svjetlosti koja dolazi s lijeve ili desne strane objektiva. Ako fotocitne plo\u010de s desne strane registriraju isti intenzitet svjetlosti kao i one s lijeve strane, slika je u fokusu. Ako intenzitet nije isti, sustav mo\u017ee izra\u010dunati koliko je potrebno za kompenzaciju o\u0161tre slike, \u0161to je puno br\u017ee od sustava koji se oslanjaju na detekciju kontrasta.<\/p>\n\n\n\n Stariji PDAF sustavi koriste samo nekoliko posto svih stranica sa slikama, dok noviji, poput Galaxy S23 Ultra, koriste svih 100 posto. Osim lijeve i desne to\u010dke slike, gornja i donja to\u010dka slike tako\u0111er se koriste za fokusiranje.<\/p>\n\n\n\n iPhone ure\u0111aji ve\u0107 dugo imaju namjenski LiDAR senzor koji pobolj\u0161ava fokus, percepciju dubine, no\u0107nu sliku i zgodan je za aplikacije pro\u0161irene stvarnosti (AR).<\/p>\n\n\n\n Senzor je u biti samo silicijska plo\u010dica, o kojoj puno ovisi. Senzor prima svjetlost i pretvara je u elektri\u010dne signale. Senzor mo\u017ee imati nekoliko milijuna piksela. Kako to mo\u017eete saznati? Ako vidite kameru od 100 ili 200 MP, to zna\u010di da doti\u010dni senzor ima 100 ili \u010dak 200 megapiksela. Ako svjetlost iz le\u0107e ne dopre do to\u010dke slike, senzor registrira ovu to\u010dku slike kao crnu. Ako to\u010dka slike prima puno svjetla, senzor je bilje\u017ei kao bijelu. Nijanse sive koje senzor mo\u017ee registrirati nazivaju se dubinom bita.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina telefona ima 8-bitnu dubinu, ali neki imaju 10-bitnu dubinu. Za usporedbu, 8-bitna dubina zna\u010di da kamera mo\u017ee uhvatiti 256 nijansi za svaki kanal primarne boje koji se koristi za mije\u0161anje spektra boja (crvena, zelena i plava). To je 256 nijansi crvene, zelene i plave. Ukupno je to 16,7 milijuna mogu\u0107ih nijansi boja. 10-bitne kamere mogu uhvatiti vi\u0161e od milijardu nijansi.<\/p>\n\n\n\n Kako kamera snima fotografiju u boji? Svaki piksel ima filter boje koji propu\u0161ta samo odre\u0111ene boje. Uz rijetke iznimke, poput Huawei telefona koji koriste RYYB (\u017eute umjesto zelenih filtera), naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161teni niz filtera boje je Bayerov niz, koji svaki kvadrat (2\u00d72) piksela dijeli na crveni, plavi i dva zelena (RGGB) filtera.<\/p>\n\n\n\n Obi\u010dno \u0107e kamera koja pokre\u0107e skup Bayerovih filtara zbrojiti sve te podatke o boji u jednu vrijednost, ali zdru\u017eivanje piksela to ne \u010dini. Proizvo\u0111a\u010dima je trebao na\u010din prikupljanja svake boje zasebno.<\/p>\n\n\n\n U tu svrhu osmislili su takozvani quad-Bayer niz, gdje je svakoj skupini piksela (2\u00d72) dodijeljena jedna boja. \u010cetiri od njih se zatim kombiniraju zajedno - sli\u010dno originalnom Bayerovom nizu filtera: 2x zelena, 1x plava, 1x crvena.<\/p>\n\n\n\n Novi set ne samo da omogu\u0107uje proizvo\u0111a\u010dima pametnih telefona da sa\u010duvaju podatke o boji u procesu kombiniranja piksela, ve\u0107 im je tako\u0111er omogu\u0107io uvo\u0111enje drugih inovativnih zna\u010dajki kao \u0161to je HDR na\u010din rada.<\/p>\n\n\n\n Vratimo se na senzore. Kad su u pitanju senzori, potrebno je obratiti pozornost na njihovu veli\u010dinu i veli\u010dinu samih piksela. Ve\u0107i senzori mogu snimati bolje fotografije jer imaju vi\u0161e piksela, koji su tako\u0111er ve\u0107i. Nedavno su pametni telefoni, odnosno njihovi fotoaparati, u\u0161li u svijet od 1 in\u010da. Xiaomi 13 Pro<\/a> Vivo X90 Pro, na primjer, me\u0111u prvima je koji ima ugra\u0111ene senzore od 1 in\u010da.<\/p>\n\n\n\n Pikseli se mjere u mikrometrima (\u00b5m). Ve\u0107i pikseli mogu apsorbirati vi\u0161e svjetla, \u0161to je dobro za no\u0107nu fotografiju. Ne brinite ako va\u0161 telefon ima manje piksele od ostalih telefona. Izvan no\u0107ne fotografije, i dalje \u0107e mo\u0107i dati dobre rezultate. \u010cak se i najbolji Samsung telefoni bore s manjim pikselima. Galaxy S23 Ultra ima senzor od 200 MP s pikselima od 0,6 \u00b5m, dok iPhone 15 Pro Max ima senzor od 48 MP s pikselima od 1,22 \u00b5m. Proizvo\u0111a\u010di su stoga po\u010deli koristiti tehnologiju zdru\u017eivanja piksela. Galaxy S23 Ultra kombinira 16 piksela u jedan za snimanje fotografija u kona\u010dnoj rezoluciji od 12 MP.<\/p>\n\n\n\n Za snimanje dobrih fotografija i videa va\u017ena je i stabilizacija: opti\u010dka ili elektroni\u010dka.<\/p>\n\n\n\n OIS je hardversko rje\u0161enje koje koristi \u017eiroskop mikroelektromehani\u010dkog sustava (MEMS) za otkrivanje pokreta i prilago\u0111avanje sustava kamere u skladu s tim. Primjer: ako dr\u017eite pametni telefon i ruka vam se lagano pomakne ulijevo, OIS sustav \u0107e to detektirati i pomaknuti kameru malo udesno. Ovo je posebno va\u017eno kod no\u0107ne fotografije, kada kameri treba dosta vremena da uhvati svjetlo, a za to vrijeme vibracije mogu utjecati na kvalitetu fotografije.<\/p>\n\n\n\n Elektroni\u010dka stabilizacija slike (EIS) oslanja se na akcelerometar telefona za otkrivanje pokreta. Umjesto pomicanja dijelova kamere, ona pomi\u010de okvire slike ili osvjetljenja. Budu\u0107i da su ekspozicije uskla\u0111ene na temelju sadr\u017eaja slike, a ne okvira senzora slike, kona\u010dna slika ili video imaju smanjenu rezoluciju.<\/p>\n\n\n\n Nakon \u0161to senzor slike pretvori svjetlo u elektri\u010dne signale, zadatak je procesora signala slike (ISP) pretvoriti te brojeve u sliku. Podaci u elektri\u010dnim signalima su u biti crno-bijela slika. ISP prvo mora vratiti podatke o boji na temelju skupa filtara za boju (Bayer ili ne\u0161to drugo). Ovo stvara sliku, ali pikseli su razli\u010ditog intenziteta crvene, zelene ili plave. Nakon toga slijedi rekonstrukcija boja, gdje ISP mijenja boje piksela na temelju boja susjednih piksela. Na primjer, ako postoji mnogo zelenih i crvenih piksela i vrlo malo plavih piksela u odre\u0111enom podru\u010dju, algoritmi za rekonstrukciju boja pretvaraju ih u \u017eute.<\/p>\n\n\n\n ISP tako\u0111er ima algoritme za uklanjanje \u0161uma i izo\u0161travanje nakon \u0161to se izvr\u0161i rekonstrukcija boje. Svaki telefon zatim ima svoje specifi\u010dne algoritme za izradu kona\u010dne fotografije.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Sony-Xperia-1-V-test-review-43-1024x768.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nZa\u0161to mobilni telefoni imaju razli\u010dite le\u0107e?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
![\"\"](\"\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Test-Samsung-Galaxy-S23-Ultra-54-1024x768.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nKoja je funkcija le\u0107e?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
![\"\"](\"\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/razlicni-objektivi-v-kameri-telefona-1024x359.jpg\")
Kako fokus funkcionira na kamerama pametnih telefona?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
![\"\"](\"\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/huawei-cfa-and-sensor-1024x554.jpg\")
\u0160to je senzor slike?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
![\"\"](\"\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Foto-Sony-Semiconductor-Solutions-Corporation.webp\")
Opti\u010dka i elektronska stabilizacija<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
\u0160to softver radi?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n