Europski znanstvenici uspjeli su prvi put spojiti vremenski kristal s vanjskim sustavom, \u0161to je veliki korak u razvoju kvantnog ra\u010dunarstva. Tim sa Sveu\u010dili\u0161ta Aalto u Espoou u Finskoj, predvo\u0111en istra\u017eiva\u010dem Jereom M\u00e4kinenom, objavio je studiju koja opisuje kako su transformirali kristal u optomehani\u010dki sustav. Takvi sustavi mogli bi omogu\u0107iti izuzetno precizne senzore ili memorijske jedinice za kvantna ra\u010dunala.
Eksperiment je proveden u Laboratoriju za niske temperature, dijelu nacionalne istra\u017eiva\u010dke infrastrukture OtaNano, i uz pomo\u0107 ra\u010dunalnih mogu\u0107nosti projekta Aalto Science-IT.
Teoretski ih je 2012. godine predlo\u017eio dobitnik Nobelove nagrade Frank Wilczek, a vremenski kristali su kvantni sustavi koji djeluju u svom najni\u017eem energetskom stanju bez vanjskog unosa energije. Godine 2021. istra\u017eiva\u010di sa Stanforda, Googlea, Max Plancka i Oxforda stvorili su vremenski kristal koriste\u0107i kvantni procesor Sycamore. Kasnije je Tehnolo\u0161ko sveu\u010dili\u0161te Delft stvorilo kristal unutar dijamanta.
Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Aalto sada su pokazali da je mogu\u0107e spojiti kristal s vanjskim sustavom i podesiti njegova svojstva. Ubrizgali su magnonske kvazi\u010destice u superfluid helija-3 pomo\u0107u radiovalova. Nakon \u0161to je pumpa isklju\u010dena, magnoni su formirali vremenski kristal koji je ostao aktivan do 108 ciklusa.
Kako je postupno nestajao, kristal se spajao s obli\u017enjim mehani\u010dkim oscilatorom, koji je ovisio o njegovoj frekvenciji i amplitudi. M\u00e4kinen je istaknuo da je to pona\u0161anje sli\u010dno optomehani\u010dkim fenomenima koji se koriste u detekciji gravitacijskih valova u opservatoriju LIGO.<\/p>\n