Kako Slovenci gledaju na umjetnu inteligenciju?

Javna agencija za znanstvena istraživanja in inovacije Republike Slovenije, zajedno s Ministarstvom za digitalnu transformaciju, podržala je ciljni istraživački program Utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada Fakulteta za upravu i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani.

Prvi dio projekta uključuje istraživanje motivacije i prihvaćanja umjetne inteligencije (AI) i informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u različitim sektorima, kao i strukture digitalnih kompetencija i uloge digitalnih vještina u budućnosti svaki sektor. U drugoj fazi projekta cilj je bio analizirati nacionalne i međunarodne politike, nacionalne i međunarodne prakse te ulogu platformi u budućnosti sektora. Cilj treće, zasad posljednje, faze je uz pomoć istraživanja definirati i evaluirati potencijal umjetne inteligencije i ICT tehnologija u budućnosti.

U anketi koja je provedena u trećem dijelu Ciljanog istraživačkog programa (CRP) (25.5.2023. - 25.8.2023.) sudjelovao je 1041 ispitanik, od kojih je 432 djelomično ili u potpunosti ispunilo anketu. Anketu su ispunila 192 muškarca i 238 žena. Većina ispitanika (93 %) bila je u dobi između 21 i 60 godina. Većina, čak 70 ispitanika %, ima završenu najmanje višu ili visoku stručnu spremu. Većina ispitanika zaposlena je u privatnom sektoru (61 %), dok 38 % radi u javnom sektoru.

Rezultati ankete pokazali su da je većina ispitanika (75 %) upoznata s pojmom umjetna inteligencija, a manje od polovice (42 %) ispitanika identificiralo se kao korisnici AI tehnologija. Taj je udio nešto veći među muškarcima nego među ženama. Korištenje UI tehnologija raste s obrazovanjem, s najvećom upotrebom UI tehnologija među rukovoditeljima.

Ispitanici smatraju da je udio tvrtki koje koriste UI tehnologije veći u privatnom nego u javnom sektoru, te iznosi 31 % u privatnom sektoru i 20 % u javnom sektoru. Istraživanje je također pokazalo da se mišljenja ispitanika o tome koliko tvrtki koristi UI tehnologije razlikuju ovisno o tome rade li ispitanici od kuće ili ne. Ispitanici koji rade od kuće smatraju da 48 % tvrtki koristi UI tehnologije, dok oni koji rade kod poslodavca smatraju da samo 22 % organizacije koriste te tehnologije.

Opazno je, da se v organizacijah, ki imajo večje število zaposlenih povečuje tudi verjetnost, da  uporabljajo pri delu tehnologije UI. Uporaba teh tehnologij je v glavnem nadomestila rutinska in deloma fizično naporna dela, medtem ko anketiranci, po implementaciji tehnologij UI opravljajo kompleksnejše naloge. Respondenti se strinjajo, da je delo po implementaciji tehnologij UI delo postalo hitrejše, naučili pa so se tudi novih veščin, pri čemer vpliv na kakovost izdelkov ostaja skoraj nespremenjena.

Više od 60 % ispitanika očekuje da će koristiti UI tehnologije na poslu u sljedećih deset godina, dok gotovo 50 % vjeruje da će te tehnologije imati pozitivan utjecaj na zaposlenike u njihovoj industriji. Više od 33 ispitanika % strahuje da će korištenje UI tehnologija imati negativan utjecaj na njihove plaće. Zanimljivo je, međutim, da manje od 4 ispitanika % vjeruje da će zbog ovih tehnologija izgubiti posao u sljedećih deset godina.

Istraživanje također pokazuje da se 27 % menadžmenta organizacija savjetuje sa zaposlenicima o korištenju novih tehnologija, pri čemu većina ispitanika smatra da bi bilo razumno koristiti UI tehnologije s ograničenjima, posebice za ocjenu radne uspješnosti i dobrobiti zaposlenika.

AI se pojavljuje kao ključni pokretač budućnosti rada, a njegovo usvajanje usko je povezano s ekonomskim pokazateljima kao što su bruto domaći proizvod po glavi stanovnika i Indeks digitalne ekonomije i društva (DESI). U zemljama s boljim ekonomskim statusom i višim DESI indeksom vidimo intenzivnije ulaganje u AI, što pak katalizira tehnološki razvoj. Sličan trend pozitivnog prihvaćanja UI bilježi i Republika Slovenija, gdje se, u skladu s drugim zemljama OECD-a, bilježe značajna poboljšanja u područjima radne uspješnosti i općeg blagostanja zaposlenika. Iako se očekivanja glede ekonomske sigurnosti razlikuju među pojedincima, obrazovanje ostaje ključni stup za napredak i uspješnu integraciju korisničkog sučelja u različite sektore. Posebno u uslužnim i znanstvenim industrijama, umjetna inteligencija pokazuje svoj potencijal za povećanje učinkovitosti, što naglašava nužnost ciljanog obrazovanja i proaktivnih politika kako bi se osigurala skladna integracija umjetne inteligencije u radna okruženja.

Mjerom Nacionalnog strateškog plana Ministarstvo za digitalnu transformaciju pomoći će podizanju kompetencija slovenskih poduzeća na području umjetne inteligencije, namijenjenih razvojnim grupama i menadžmentu poduzeća. Time se želi pružiti odgovarajuće znanje i svijest o uvođenju AI u poslovanje tvrtki te osigurati pravni i etički okvir za razvoj, uvođenje i korištenje AI tehnologija. Planirano financiranje pokriva najmanje 8 seminara za razvojne grupe, 12 seminara za menadžere poduzeća i 20 seminara o pravnom i etičkom okviru UI-a, ukupne vrijednosti 1.000.000 EUR u razdoblju 2024.-2025.

Izvor: Ministarstvo digitalne transformacije