Korištenje umjetne inteligencije, robota i mjerača aktivnosti na radnom mjestu negativno utječe na kvalitetu života

Velika studija Instituta za budućnost rada u Londonu pokazuje da izloženost novim tehnologijama poput uređaja za praćenje aktivnosti, robota i softvera umjetne inteligencije negativno utječe na kvalitetu života ljudi. U studiji je sudjelovalo više od 6000 ljudi, a istraživače je posebno zanimao utjecaj četiriju skupina tehnologija koje postaju sve popularnije, na nečiji život.

Autori studije otkrili su da što su zaposlenici više bili izloženi trima od ovih kategorija – softveru temeljenom na umjetnoj inteligenciji i tehnologiji strojnog učenja, uređajima za praćenje poput uređaja za praćenje aktivnosti i robotici – to je njihovo zdravlje i opća dobrobit bili lošiji. S druge strane, korištenje ICT tehnologija prisutnih na radnom mjestu dulje vrijeme, poput prijenosnih računala, tableta i komunikacijskih aplikacija, pokazalo je pozitivniji utjecaj na dobrobit sudionika studije.

“Ustanovili smo da s većom učestalošću korištenja i interakcije ICT tehnologije raste kvaliteta života, dok opada s većom učestalošću korištenja novijih tehnologija na radnom mjestu.", napisali su u istraživačkom izvješću. Iako autori nisu izravno istraživali uzroke, istaknuli su da su njihovi rezultati u skladu s nalazima prethodnih istraživanja, koja su pokazala da "nove tehnologije ovog tipa mogu izazvati nesigurnost u pogledu sigurnosti posla, povećati opterećenje, dovesti do rutinizacije i gubitka osjećaja smisla obavljenog posla, kao i gubitka autonomije, a sve to utječe na opću dobrobit zaposlenika“.

Ekonomisti Goldman Sachsa procjenjuju da bi do 2030. zbog automatizacije moglo nestati 300 milijuna radnih mjesta diljem svijeta. Ponajviše zbog brzog razvoja generativne umjetne inteligencije, mnoge će se uloge i poslovi radikalno promijeniti, kažu.

Dr. Magdalena Soffia, glavna autorica studije, kaže da problem nije nužno sama tehnologija, već način na koji se koristi.Ne želimo tvrditi da postoji neka vrsta determinizma u načinima na koje tehnologija utječe na ljudsko blagostanje. Tvrdimo da sve ovisi o kontekstu: o mnogim strukturnim čimbenicima, uvjetima okoline, načinu na koji je dizajniran i kako se koristi. Dakle, puno ljudskih odluka", kaže dr. Soffia.

Kao dodatno objašnjenje, ponudila je objašnjenje da su istraživači u ovoj studiji koristili vrlo široko prihvaćen model mjerenja kvalitete života, EuroQoL EQ-5D-3L. To uključuje čimbenike poput pokretljivosti, mentalnog zdravlja i razine boli.„Željeli smo zauzeti višedimenzionalni pogled na ono što se događa u smislu kvalitete života. Zato smo koristili ovaj model, koji je validirao sektor javnog zdravstva u Ujedinjenom Kraljevstvu“, dodala je.

Zašto malo "klasičniji" IKT ima pozitivan utjecaj na ljudski život? Soffia u ovom području vidi jedan od potencijalno mogućih mehanizama, koji pomaže u olakšavanju radnih procesa i posljedično povećanju razine učinkovitosti. To, pak, povećava osjećaj postignuća kod ljudi.

Upravo suprotno vidljivo je u području mjerača aktivnosti i drugih tehnologija praćenja. Primjerice, sindikati već neko vrijeme upozoravaju na negativne učinke ove tehnologije na učinkovitost zaposlenika.

Stoga mnogi stručnjaci kao odgovor na ovu studiju ističu važnost regulacije područja umjetne inteligencije. Jer u suprotnom bismo mogli doći do točke u kojoj umjetna inteligencija svijet rada pretvara u opresivan i nezdrav svijet.