Hoće li AI usporiti zapošljavanje?

Svetovni gospodarski forum v svoji najnovejši raziskavi “Future of Jobs” disrupcijo pričakuje za približno 23 % delovnih mest. Seveda to ne pomeni, da bodo vsa ta delovna mesta izginila, nekatera bodo odpravljena, druga pa se bodo pojavila na novo. Bistveno je, da Svetovni gospodarski forum pričakuje, da bo v petih letih skupno 14 milijonov delovnih mest manj, saj bo po njihovih ocenah izginilo 83 milijonov delovnih mest, pojavilo pa se jih bo le 69 milijonov.

“Općenito, stopa promjene je prilično visoka,” je za CNBC povedala Saadia Zahidi, glavni direktor Svjetskog gospodarskog foruma. Nalazi izvješća uglavnom se temelje na istraživanju 803 poduzeća koja zapošljavaju ukupno 11,3 milijuna radnika u 45 različitih gospodarstava diljem svijeta.

Prema WEF-u, na gore navedene poremećaje utjecat će mnogi čimbenici, od tehnološkog razvoja poput umjetne inteligencije do klimatskih promjena.

Zaskrbljenost glede tehnoloških sprememb, ki negativno vplivajo na delovna mesta, narašča, zlasti odkar je generativna umetna inteligenca, predvsem tukaj ciljamo na orodja, kot je ChatGPT, vstopila v splošno javnost. Raziskava “Future of Jobs” je pokazala, da je tehnologija eden glavnih dejavnikov, ko govorimo o izgube služb.

“Največji rezi se pričakujejo v administrativnih vlogah ter v tradicionalnih varnostnih, tovarniških in prodajnih vlogah,” je zapisano v poročilu, pri čemer je obrazloženo, da bo upad zlasti administrativnih vlog “v glavnem posledica digitalizacije in avtomatizacije.”

Međutim, ispitane tvrtke uglavnom ne vide tehnološke promjene kao negativne.

“Očekujemo da će utjecaj većine tehnologija na radna mjesta biti neto pozitivan u sljedećih pet godina. Među najvećim pokretačima rasta radnih mjesta bit će analitika podataka, klimatske promjene i tehnologije povezane s upravljanjem okolišem. Osim toga, enkripcija i kibernetička sigurnost,” so zapisali v poročilu.

Nekateri sektorji, v katerih bi lahko nastalo največ novih delovnih mest povezanih s tehnologijo, so izobraževanje, kmetijstvo in zdravstvo, je pojasnila Zahidi. “To se ne događa jer su posvuda u svijetu opasni, slabo plaćeni i slabo kvalificirani poslovi. To su visokokvalificirani poslovi s većim uspjehoms obzirom na vrijednost koju omogućuje tehnologija", rekla je.

Umetna inteligenca je v poročilu opisana kot “ključno gonilo potencialne algoritemske zamenjave” vlog in skoraj 75 % anketiranih podjetij naj bi to tehnologijo sprejelo. Približno 50 % podjetij pričakuje, da bodo zaradi tega delovna mesta nastajala, medtem ko jih 25 % pričakuje upad delovnih mest.

Zapravo, tehnologija je tek šesta na popisu čimbenika koji dovode do neto otvaranja ili ukidanja radnih mjesta. “Tukaj je tudi gospodarska rast, ki je trenutno precej mlačna, potem tudi trajnost in vzpon zelenega gospodarstva, spremembe v dobavnih verigah in spremembe v neki novi dobi ‘deglobalizacije’,” je dejala Zahidi.

Anketirane tvrtke također pokazuju da je najveći pokretač otvaranja radnih mjesta zelena tranzicija, usvajanje viših ekoloških, društvenih i standarda upravljanja. S druge strane, usporavanje gospodarskog rasta najviše pridonosi gubitku radnih mjesta.

Drugi čimbenici koji će također vjerojatno uzrokovati gubitak radnih mjesta u nadolazećim godinama uključuju učinke pandemije Covid-19, nestašicu opskrbe i globalnu krizu troškova života.