Slovenija je napravila zamjetan napredak na području e-uprave i pokrivenosti internetom

Evropska komisija je v torek, 2. julija, objavila drugo poročilo o stanju digitalnega desetletja (nekoč: DESI), ki vsebuje celovit pregled napredka pri doseganju digitalnih ciljev, določenih za leto 2030 v programu politike digitalnega desetletja. Tako kot lani poročilo tudi letos ne vsebuje primerjalnega razvrščanja držav članic na lestvici uspešnosti, temveč za vsako od držav prepoznava njene močne točke digitalne preobrazbe, hkrati pa jasno usmerja na področjih, kjer so potrebni dodatni ukrepi. Letos je poročilu prvič priložena tudi analiza nacionalnih strateških načrtov digitalnega desetletja.

U priopćenju Ministarstva digitalne transformacije jasno je da je Slovenija u posljednjih godinu dana postigla izniman napredak na području e-uprave, uključujući implementaciju nacionalne sheme e-identiteta. Slovenija je također postigla visoku razinu zrelosti e-zdravstva, s pristupom e-zdravstvenim kartonima ocijenjenim s 87,6 od 100 bodova. Ovo postignuće stavlja Sloveniju na čelo digitalne transformacije u zdravstvenom sektoru u Europi.

Na području povezivosti Slovenija se ističe zamjetnim napretkom u 5G pokrivenosti i visokom razinom pokrivenosti optičkim vlaknima do objekata. Sa 78,5 posto kućanstava koja imaju pristup optičkim vezama, Slovenija uvelike nadmašuje prosjek EU koji iznosi 64 posto. Ova postignuća pozicioniraju Sloveniju kao vodeću silu u naporima za digitalnu povezanost.

U području povezivosti, Europska komisija preporučuje nastavak i dopunu mjera za rješavanje izazova 5G povezivosti, posebno u ruralnim područjima, dodatno osiguravajući pristup novim sudionicima za provedbu inovativnih aplikacija i ubrzavajući uvođenje neovisnih 5G jezgrenih mreža.

Dodatne mjere

Unatoč izvanrednim postignućima u nekoliko područja, izvješće također ističe područja u kojima su potrebne dodatne mjere. Slovenija se mora usredotočiti na poboljšanje digitalne transformacije poduzeća i jačanje digitalnih kompetencija stanovništva. U Sloveniji postoji veliki nedostatak stručnjaka za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (ICT), a mnoga se poduzeća suočavaju s poteškoćama pri zapošljavanju, što ukazuje na kritičan jaz na digitalnom tržištu rada.

Kako bi unaprijedili digitalnu pismenost stanovništva, Ministarstvo digitalne transformacije u tijeku je niz projekata. Prošle godine više od pet tisuća ljudi sudjelovalo je u edukacijama za unapređenje digitalnih kompetencija djece i mladih (ove godine se očekuje trostruko veći broj), preko 23 tisuće ljudi sudjelovalo je u edukacijama za povećanje digitalnih kompetencija u 2023. godini ( ove godine očekuju sličan broj), digitalne vještine jačali su prilagođeno uz pomoć Mobile Heroesa (ove godine očekuju nešto veći broj), a tu su i Digi info točke na 162 lokacije diljem zemlje koje nude savjete te podrška stanovnicima u korištenju digitalnih javnih usluga.

Ministarstvo je trenutno u procesu uspostave centara kompetencija u području tehnologija čipova i poluvodiča te umjetne inteligencije, što će imati blagotvoran učinak na promicanje i prijenos vrhunskih tehnoloških kompetencija i sposobnosti u područjima podrške gospodarstvu. , znanstvenoistraživačke, razvojne i inovacijske aktivnosti u Sloveniji, sve to, a posljedično i na digitalnu pismenost stanovništva, broj ICT stručnjaka i digitalnu intenzivnost gospodarstva.

Izvješće otkriva da, s obzirom na trenutni scenarij, zajednički napori država članica neće dosegnuti razinu ambicija EU-a do 2030. I na nacionalnoj i na razini EU-a bit će potrebna dodatna ulaganja za postizanje postavljenih ciljeva, posebice u područja digitalnih vještina, visokokvalitetne povezanosti, korištenja umjetne inteligencije i analitike podataka u tvrtkama, proizvodnje poluvodiča i startup ekosustava.

Izvješće poziva države članice da budu ambicioznije u postizanju ciljeva Digitalnog desetljeća. Ministarstvo digitalne transformacije vjeruje da je Slovenija svojim postignućima već pokazala da može postati vodeća država na području digitalne infrastrukture, poduzeća, vještina i javnih usluga, što će biti ključno za budući gospodarski prosperitet i društvenu koheziju zemlje. EU.

Na 14. mjestu među EU27 zemalja

Po najnovejših rezultatih redne primerjalne analize razvitosti storitev e-uprave v Evropski uniji 2024 (“E-Government Benchmark”) se je Slovenija uvrstila na 14. mesto med državami EU27. Meritve so bile izvedene v novembru in decembru 2023.

Redna analiza “E-Government Benchmark” je pomembno orodje za strateško načrtovanje in upravljanje digitalne preobrazbe javnih storitev. Kaže napredek posameznih držav pri doseganju ciljev EU Digitalnega desetletja, primerjavo z drugimi državami in vključuje tudi primere dobrih praks v EU. Države si lahko z ugotovitvami pomagajo pri načrtovanju aktivnosti in resursov ter pri ovrednotenju učinkov različnih razvojnih projektov in ukrepov. Prav tako pa tovrstne analize omogočajo izmenjavo dobrih praks, znanja in izkušenj med državami ter bolj enotne in kvalitetne storitve javne uprave, ki izboljšujejo življenja državljanov in povečujejo konkurenčnost gospodarstva.

Uporabljeni nabor življenjskih dogodkov predstavlja tudi t. i. “ključne digitalne javne storitve”, ki so pomembne z vidika ciljev EU Digitalnega desetletja 2030 ter z vidika ciljev nacionalne Strategije digitalnih javnih storitev 2030 in strategije Digitalna Slovenija 2030.

Prošle godine stručnjaci Europske komisije analizirali su sljedećih pet životnih događaja:

• Redovno poslovanje tvrtke – spot.gov.si, edavki.durs.si, fu.gov.si, ajpes.si;
• Kretanje – e-government.gov.si, gov.si, ljubljana.si, maribor.si, celje.si, murska-sobota.si, slovenjgradec.si, kranj.si, koper.si, velenje.si, novomesto.si , ptuj.si;
• Prijevoz – e-government.gov.si, gov.si, dars.si, ljubljana.si, maribor.si, kranj.si, visitopker.si, kp-velenje.si, novomesto.si, js-ptuj.si, visitslovenjgradec .si, murska-sobota.si, zpo.si, lpp.si, marprom.si, potniski.sz.si;
• Sporovi male vrijednosti – sodisce.si, eu-drzavljan.si, e-justice.europa.eu;
• Zdravlje – zzzs.si, narocanje.ezdrav.si, zvem.ezdrav.si, zd-lj.si, zd-mb.si, zd-celje.si, zd-ms.si, zd-kranj.si, zdravniskazbornica.si .

Metodologija pokriva četiri ključne dimenzije – usmjerenost na korisnika (dostupnost, upotrebljivost), transparentnost (ponuda usluga, planiranje usluga, osobni podaci), mobilnost (prekogranična) i ključne čimbenike (eID, eDokumenti, registri, eService).

Slovenija se po razvitosti storitev e-uprave v primerjavi z drugimi evropskimi državami uvršča okoli evropskega povprečja. Glede na dvoletno povprečje glavnih kazalnikov je Slovenija po splošni zrelosti e-uprave na 14. mestu med državami EU27. Kot slovenska primera dobre prakse sta tokrat izpostavljena “pridobitev podatkov na portalu SPOT za obračun nadomestila plače med začasno zadržanostjo delavca od dela zaradi zdravstvenih razlogov” in “PLADENJ – skupna platforma za nacionalno in čezmejno izmenjavo podatkov s podporo UI”.