Jeste li kupili novi procesor, ali performanse se nisu značajno poboljšale?

Performanse računalnih igara složen su ekosustav u kojem je cijelo iskustvo određeno koordiniranim radom više hardverskih komponenti. To uključuje središnju procesorsku jedinicu (CPU/CPE), grafičku procesorsku jedinicu (GPU/GPE), sistemsku memoriju (RAM), jedinicu za pohranu (SSD, HDD), pa čak i monitor. Takozvano "usko grlo" nastaje kada ograničenja jedne komponente sprječavaju druge, snažnije komponente da rade punom brzinom, što dovodi do smanjenih performansi, latencije ili zastoja.

Uobičajena zabluda među korisnicima je da će jednostavna nadogradnja CPU-a ili GPU-a automatski riješiti sve probleme s performansama. Međutim, ako nadograđena komponenta nije stvarni ograničavajući faktor, ulaganje će donijeti minimalno ili nikakvo primjetno poboljšanje. To znači da se tradicionalni način razmišljanja o nadogradnji, često vođen marketingom usmjerenim na referentne vrijednosti CPU-a ili GPU-a, mora promijeniti.

Prava optimizacija performansi u modernom igranju zahtijeva holistički pristup. Igrači moraju shvatiti da su ukupne performanse sustava jake samo onoliko koliko su jake njegove najslabije točke. To pomiče investicijsku strategiju s maksimiziranja snage jedne komponente na osiguravanje uravnotežene sinergije između cjelokupnog hardvera, maksimiziranje performansi po uloženom dolaru i sprječavanje skupih i neučinkovitih nadogradnji.

Hardver više nije alfa i omega računala. Softverska strana, koju smo istražili u članku o svim grafičkim tehnologijama koje Nvidia trenutno ima, postaje sve važnija.

Što su uska grla u računalu?

Usko grlo u računalu je komponenta koja ograničava performanse cijelog sustava. To je najslabija karika koja sprječava druge (brže) dijelove da ostvare svoj puni potencijal. U kontekstu igara najčešće govorimo o procesoru (CPU) i grafičkoj kartici (GPU) kao glavnim izvorima potencijalnih uskih grla. Na primjer, ako je procesor prespor u usporedbi s grafičkom karticom, ne može dovoljno brzo prenositi podatke, pa se grafička kartica ne može u potpunosti opteretiti. Taj se fenomen naziva Usko grlo CPU-a ili usko grlo na strani procesora. Obrnuto, Usko grlo GPU-a Do toga dolazi kada je grafička kartica pod maksimalnim opterećenjem i postaje kočnica za sustav, dok bi procesor mogao obraditi još više.

Važno je razumjeti da svaka igra ili aplikacija drugačije opterećuje komponente. Konačne performanse uvijek su ograničene komponentom koja prva dosegne svoje granice. Na primjer, ako ste nadogradili procesor, ali performanse se nisu poboljšale, vjerojatno je neka druga komponenta krivac za loše performanse.

Gdje je usko grlo procesora ili grafičke kartice?

Igre dijelimo na one gdje su performanse procesora važnije (vezane za CPU) i igre gdje je grafička kartica u prvom planu (vezane za GPU).

U igrama gdje je procesor važniji, potonji, na primjer, izračunava logiku igre, inteligenciju protivnika, fiziku, upravlja mnoštvom jedinica (NPC-ova), ukratko, obavlja puno posla. Najbolji primjer takvih igara su strategije (Civilization, Age of Empires...) i simulacije (Microsoft Flight Simulator, MMO-ovi...), u kojima procesor mora u hodu obrađivati puno podataka.

U takvim igrama primijetit ćete veći skok fps-a nadogradnjom na brži procesor. Spori procesor može uzrokovati nizak FPS i zastajkivanje jer ne može pratiti tempo igre. Ako je glatkoća igre prvenstveno određena performansama procesora, nadogradnja na snažniju grafičku karticu neće donijeti željene rezultate, barem ne one za koje bi se isplatilo platiti 500 eura ili više. Čak i ako kupite RTX 5090, i dalje ćete biti ograničeni performansama procesora u takvim igrama.

Grafički zahtjevne igre, poput Cyberpunk 2077, Red Dead Redemption 2, Kingdom Come Deliverance 2, najviše opterećuju grafičku karticu koja mora crtati grafiku, osiguravati sjenčanje, renderiranje i slično. Procesor u ovom slučaju uglavnom samo nadopunjuje grafičku karticu i šalje joj podatke. Na primjer, ako primijetite da je potrošnja grafičke kartice na 99 % dok igrate Cyberpunk 2077, nadogradnja na noviji procesor nema smisla, budući da već koristite puni kapacitet grafičke kartice. AMD-ovi X3D čipovi također neće činiti čuda.

Postavke razlučivosti i grafike igraju veliku ulogu u tome hoće li biti ograničeno CPU-om ili GPU-om. Općenito, niže razlučivosti i manje zahtjevne postavke vjerojatnije će imati ograničenja CPU-a, dok visoke razlučivosti (4K) i ultra grafičke postavke više opterećuju GPU.

To je zato što se opterećenje grafičke kartice eksponencijalno povećava s višim rezolucijama (više piksela za renderiranje), dok opterećenje procesora ostaje otprilike isto. Pri 1080p, snažan CPU može renderirati mnogo sličica, ali GPU možda neće moći pratiti taj tempo. Pri 4K, GPU radi punom parom, dok CPU često nije u potpunosti iskorišten. U praksi to znači da ako igrate u ultra visokim rezolucijama, vjerojatno ćete biti ograničeni performansama svoje grafičke kartice, pa brži procesor neće značajno povećati broj sličica u sekundi. Suprotno tome, pri niskim rezolucijama, snažnija grafička kartica može ostati neiskorištena zbog ograničenja procesora.

Razmislite koje igre najčešće igrate. Ako ste ljubitelj strategija, nadogradnja procesora pomoći će vam da dobijete glatkije iskustvo igranja. Ako ste ljubitelj RPG-a i imate problema sa zastajkivanjem, prvi korak je nabavka nove grafičke kartice, ali provjerite može li vaš procesor to pratiti.

I druge komponente mogu biti uska grla

Procesor i grafička kartica nisu jedine komponente koje mogu ograničiti vaše računalo. Često se događa da nema poboljšanja nakon zamjene procesora jer problem leži negdje drugdje u sustavu.

Premalo ili previše sporo RAM-a može uzrokovati da procesor čeka podatke i ne može iskoristiti svoju brzinu. Ako sustav nema dovoljno RAM-a, procesor mora dohvaćati podatke s puno sporijeg diska, što se manifestira kao mucanje, sporo učitavanje tekstura i pad broja sličica u sekundi. Brzina RAM-a također utječe na iskustvo. Moderni procesori, posebno AMD-ovi, puno bolje rade s brzim RAM-om. Vrlo spora memorija može ograničiti protok podataka između procesora i ostalih komponenti. Nadogradnja RAM-a (veći kapacitet ili veća frekvencija) može ukloniti usko grlo u takvim slučajevima i smanjiti opterećenje procesora te poboljšati performanse, posebno kod multitaskinga ili zahtjevnih igara. Stoga promjena procesora neće puno pomoći ako ste, na primjer, imali samo 8 GB RAM-a i on vam ponestane tijekom igre. Sustav će biti spor dok ne povećate memoriju.

Tvrdi disk (HDD) ili spori SATA SSD mogu usporiti ukupnu brzinu odziva sustava i igranje. Procesor možda radi naporno, ali ako mora čekati učitavanje podataka s diska, performanse će biti spore. To je primjetno pri učitavanju igara i razina, streamingu tekstura u otvorenim svjetovima i pokretanju programa.

Na primjer, promjena procesora neće značajno ubrzati pokretanje operativnog sustava ili otvaranje aplikacija ako još uvijek imate stari tvrdi disk. U tom slučaju, prelazak na noviji SSD imat će učinak koji tražite. NVMe SSD-ovi imaju munjevito velike brzine čitanja/pisanja i omogućuju puno brže učitavanje igara i podataka, što smanjuje kašnjenje tijekom igranja. Ako ste primijetili da novije igre zastajkuju čak i tijekom scena, razlog bi mogao biti spor disk. Zato neke igre već preporučuju instaliranje na (NVMe) SSD-ove.

Loše hlađenje može neizravno uzrokovati neuspjeh nadogradnje. Svaki procesor i grafička kartica imaju ugrađene mehanizme termalnog prigušivanja, gdje smanjuju brzinu kako bi se ohladili ako temperatura postane previsoka. Ako ste ugradili snažniji procesor, ali ste zadržali stari (preslab) hladnjak ili vaše kućište ima slab protok zraka, može se dogoditi da se procesor pregrije i snizi frekvenciju, zbog čega radi sporije od očekivanog.

To može stvoriti dojam da nadogradnja nije ništa učinila, ali u stvarnosti procesor ne doseže svoj potencijal zbog topline. Isto vrijedi i za grafičku karticu. Rješenje leži u kvalitetnom hlađenju (bolji zračni hladnjak ili vodeno hlađenje, više ventilatora, promjena termalne paste) kako bi se osiguralo da komponenta održava visoku frekvenciju bez ograničenja. Dakle, ako primijetite da se nakon promjene procesora sustav pregrijava pod opterećenjem ili je ventilator neuobičajeno glasan, moguće je da temperatura uzrokuje skriveno usko grlo.

U takvom slučaju, nadogradite hlađenje, inače novi procesor neće biti značajno brži od starog.

Napajanje nije komponenta na koju upirete prstom kada tražite krivca za loše performanse. Dok nagrađujemo računalo, s novim komponentama raste i ukupna potrošnja. Staro, na primjer, napajanje od 450 W neće moći dosljedno napajati najnoviju grafičku karticu i procesor te ostale komponente. To ćete primijetiti kada vam računalo počne iznenada rušiti ili kada pokrećete testove (benchmarkove) i ne možete shvatiti zašto komponente ne rade oglašenim brzinama.

Uvijek osigurajte dovoljno snažno napajanje s određenom rezervom (preporučeno 20 % više od ukupne potrošnje komponenti) za stabilan rad.

Kako prepoznati koja je komponenta usko grlo?

Dok igrate igru ili izvršavate zahtjevan zadatak, pratite korištenje procesora i grafičke kartice. To možete učiniti pomoću alata poput Upravitelja zadataka ili namjenskih programa (MSI Afterburner, HWiNFO, GPU-Z itd.). U Upravitelju zadataka, na kartici Procesi Možete vidjeti postotak korištenja CPU-a i GPU-a u igri.

Ako je postotak CPU-a puno veći od GPU-a, to znači da igra previše opterećuje procesor i procesor bi mogao biti usko grlo. Ako je postotak GPU-a veći, igra je vjerojatno ograničena performansama grafičke kartice, a grafička kartica je ta koja se približava maksimumu. Pomoću MSI Afterburnera možete pratiti potrošnju komponenti tijekom igranja.

Pravilo je da kada GPU radi blizu 100 % dok CPU nije u potpunosti iskorišten, ograničenje je u grafičkoj kartici. Međutim, ako je iskorištenost GPU-a niska (znatno ispod 95 %) i igra se zastajkuje dok je CPU (jedna ili više jezgri) jako opterećen, tada CPU ograničava performanse.

Za svakodnevne zadatke možete prepoznati uska grla promatranjem mjesta gdje se javljaju kašnjenja. Na primjer, ako se aplikacije predugo učitavaju, pogledajte aktivnost diska. Ako vidite visoku aktivnost diska (možda i do 100 %), problem nije u drugim komponentama, već u samom pogonu.

Slično tome, ako često imate punu memoriju tijekom rada (na primjer, korištenje RAM-a 95 %+), sustav počinje koristiti sporiju "swap memoriju" na disku, što znatno usporava performanse. To se također neće riješiti novim procesorom, već nadogradnjom kapaciteta RAM-a. Alati poput Nadzora resursa ili Nadzora performansi u sustavu Windows mogu pokazati dosežu li CPU, disk ili memorija svoj maksimum tijekom određene aktivnosti.

Nadogradnja procesora (ili drugih komponenti) nije uvijek pravo rješenje

Nadogradnja procesora može pružiti nikakva ili dramatična poboljšanja performansi, ovisno o igrama i programima koje koristite te o tome je li procesor izvorno bio ograničavajući faktor u vašem računalu. Prije nego što otvorite svoj novčanik, provjerite znate li gdje se nalazi usko grlo u vašem računalu.