Kako prepoznati AI sadržaj?

Još uvijek možete vjerovati svojim očima da je ono što vidite zapravo stvarno. Svakodnevno se na internetu pojavljuju nove fotografije koje je izradila umjetna inteligencija. Generatori fotografija kao što su Midjourney, DALL-E 3, Bing Image Creator (također koriste model DALL-E) postaju toliko dobri da je ponekad stvarno nemoguće reći je li to prava fotografija ili AI. I to u samo nekoliko sekundi, dok pravi fotograf ili umjetnik mora uložiti mnogo više vremena da snimi sličnu fotografiju. Mora uzeti u obzir svjetlo, perspektivu, odabir pravog senzora, lokaciju, sat i više. U Midjourneyju jednostavno unesemo nekoliko naredbi i u manje od minute program nam predloži nekoliko različitih fotografija.

Pred kratkim so v ZDA naredili test, s katerim so 1000 odraslih testirali, ali so sposobni prepoznati, kaj je resnično in kaj je ustvarila umetna inteligenca. V polovici primerov so se zmotili. To je moč jezikovnega modela Sora, najnovejše domislice podjetja OpenAI, ki je začelo to AI norijo s klepetalnim robotom ChatGPT.

V prihodnjih letih bomo vsi morali postati Sherlock Holmes in temeljito preiskati vsako vsebino, ki se nam bo zdela sporna ali sumljiva. Tudi če bo vsebina pristna, bomo vsaj delno sumničavi, ali ne gre morda za AI vsebino – že samo zaradi obstoja teh visokozmogljivih orodij.

Ali postoje određeni znakovi koji otkrivaju da je riječ o umjetnoj inteligenciji. Znakovi koje trebamo naučiti prepoznati, iako postoji velika vjerojatnost da će ti savjeti za nekoliko mjeseci biti zastarjeli.

Previše nožnih prstiju, savijeni nožni prsti i druge abnormalnosti

Lingvistički modeli treniraju se na velikim skupovima podataka, bilo da se radi o slikama, videozapisima, tekstu i bilo čemu drugom što sadrži korisne informacije. Ovo im znanje omogućuje korištenje naših naredbi za sastavljanje novih slika, videa pa čak i zvučnih zapisa. Možda ste primijetili da je sve više lažnih ili deepfake snimaka i glasova koji oponašaju slavne osobe u svrhu prijevare. Na primjer: slika Elona Muska nedavno je korištena za promoviranje sumnjivih ulaganja, kao i YouTuber MrBeast.

No, unatoč svemu, umjetna inteligencija može pogriješiti. Dijelovi tijela zadaju joj velike glavobolje. Čak i iskusni umjetnici imaju problema s ljudskim rukama, kako ih ne bi imala umjetna inteligencija? Često ne zna što bi s rukama ili prstima, pa na slikama koje stvara često vidimo osobu sa šest prstiju, premalo prstiju, preduge ruke i slično. Ako ispitanik drži neki predmet u ruci, može se dogoditi i da je zglob okrenut naopako, ili da lijeva ruka bude položena na desni zglob i slične nestašluke.

Se spomnite sliko papeža Frančiška v veliko preveliki jakni? Ne samo, da se celotna podoba ne sklada s statusom papeža – če povečamo sliko, lahko na njegovi desni roki opazimo, da prstov ni oziroma so se zlili v neko nenavadno maso.

Ako slika ili video izgledaju sumnjivo, prvo provjerite udove. Tu umjetna inteligencija najviše griješi.

Obratite pažnju na detalje

Dok glavni subjekt može izgledati savršeno, u pozadini se može mnogo toga događati. Ako je slika pretjerano mutna, ali još uvijek možete vidjeti objekte u pozadini koji su besmisleni ili iskrivljeni, to je znak da je sadržaj stvorila umjetna inteligencija. Ovo se odnosi i na fotografije i na videozapise. Čak i Sora, koja je zbunila polovicu sudionika testa, ima problema s dosljednim prikazivanjem nekoliko različitih subjekata u pozadini, posebice ljudskih lica, na snimkama.

Je li koža previše glatka? Kosa previše savršena? Kamere na našim telefonima mogu svašta, dobre su i u ispravljanju naših mana u ljepoti, no umjetna inteligencija ide još nekoliko koraka više. Zapravo, voli pretjerivati s popravcima ljepote, pa bi to mogao biti jedan od znakova da se radi o AI sadržaju.

Svetloba, sence, kontrasti … so prav tako lahko dober pokazatelj pristnosti. Najprej preverite, ali imajo vsi subjekti lastno senco oziroma je ta usmerjena v pravo smer. Poglejte odseve in kako se svetloba odbija od različnih predmetov. Vsaka podrobnost je lahko dober znak (ne)pristne fotografije.

Hrana u reklamama uvijek nas je varala. Iako u Sloveniji još nismo vidjeli pretjerano korištenje umjetne inteligencije za izradu reklama za hranu, drugdje se to već događa. Prepoznat ćete je jer će izgledati još savršenije nego inače ili zato što će vas stil slike previše podsjećati na crtiće.

Nije dobar s riječima

ChatGPT može pripremiti članak, pjesmu, priču, ljubavno pismo ili bilo što drugo za nas u nekoliko sekundi. Trenutno radi na GPT-4 (Turbo) jezičnom modelu i može biti koristan alat čak i za pisce poput nas, ali bez detaljnih uputa završit ćemo s općim sadržajem koji nije baš zanimljiv. Također jako voli koristiti iste skladbe. Voli koristiti "U ovom digitalnom svijetu..." za uvod, "U sljedećem..." ili "U ovom članku ćemo..." na kraju uvoda, međunaslovi su obično vrlo općeniti. Na primjer, ako opisuje telefon, za međunaslove će koristiti nazive komponenti. Ako je međunaslov duži, često će sve riječi biti napisane velikim slovima. Ima problema s prijedlozima, ali voli koristiti i riječi koje ne čujemo često, poput "uvjerljivo, umirujuće..." i slično.

Nič ni narobe, če si pomagamo z orodji, ki so nam na voljo. Vseeno pa je pomembno, da orodja uporabljamo pravilno, preverimo vsebino in jo tudi popravimo.

Besede so velika težava za generatorje fotografij. Če mu boste ukazali, da želite, da vam ustvari rojstnodnevno čestitko in na njej piše »Vse najboljše, Janez! Kdaj boš častil rundo?«, boste po vsej verjetnosti dobili zmazek. Težava ni samo v šumnikih in v slovenščini, jezikovni modeli imajo na splošno težave z generiranjem besed v slikah. Tudi če boste želeli besedilo v angleščini, se lahko zgodi, da boste dobili čisto nekaj drugega od želenega.

Svaki generator također ima svoj osebujni stil izrade fotografija. Ako redovito koristite DALL-E 3 (unutar ChatGPT-a), onda znate da je njegov zaštitni znak animiraniji stil fotografija. Nakon što se naviknete, pogled na fotografiju odmah će vam reći da ju je stvorila umjetna inteligencija.

Pomozite si s Google objektivom ili Google pretraživanjem slika

Kada pronađete sumnjivu fotografiju na internetu, desnom tipkom miša kliknite na nju i "Traži s Googleom", možete je i zalijepiti u Google tražilicu i Google će vam pokazati slične rezultate. Također ćete primijetiti "Pronađi izvor fotografije" na vrhu, koja radi točno ono što mislite. Nećete nužno pronaći izvornog kreatora, ali ćete barem pronaći dokaz da je to prava fotografija ili ne.

V resničnem svetu si lahko na enak način pomagate s funkcijo Google objektiv, ki se na Android telefonih skriva v vsaki kameri. Usmerite kamero na fotografijo, iščite po spletu in si oglejte rezultate. Če je na sliki znana osebnost in vam Google ne pokaže nobenih relevantnih rezultatov, je velika verjetnost, da gre za AI fotografijo.

Oči na peteljkama!

Veliki problem bit će naša pozornost. Dok pretražujemo društvene mreže, gledamo kratke YouTube videe i slično, najčešće ne obraćamo pažnju na najsitnije detalje i sitnice. Svakome se može dogoditi da će primijetiti fotografiju, snimku ili zvuk i utisnuti u podsvijest da se radi o nečemu pravom, iako to neće biti tako.

Obstajajo orodja (AI or Not, Hive Moderation …), ki lahko preverijo pristnost spletne vsebine, a niso vedno zanesljiva. Zanašati se bomo morali na svojo presojo in preveriti vse, kar vidimo, preberemo ali slišimo.

Naslovna slika: Image by frimufilms on Freepik