Treba li nam uopće više način rada u zrakoplovu?

Iako živimo u eri nevjerojatnog tehnološkog napretka, gdje su avioni opremljeni najsuvremenijim računalima, a pametni telefoni snažniji od opreme koja je poslala čovjeka na Mjesec, ovaj zahtjev čini se kao relikt prošlosti. Mnogi putnici (uključujući i mene) pitaju se može li jedan uključen telefon doista uzrokovati katastrofu ili je to samo pretjerani oprez zrakoplovnih vlasti.

Dakle, treba li nam uopće još uvijek zrakoplovni način rada?

Odakle dolazi način letenja i strah povezan s njim?

Povijest zrakoplovnog načina rada datira iz 1990-ih, kada su mobilni telefoni postali široko dostupni. Tehnologija u to vrijeme, posebno GSM standard, radila je na načine koji su bili puno "bučniji" u elektromagnetskom smislu od današnjih standarda. Glavna briga regulatora zrakoplovstva poput američke Federalne uprave za zrakoplovstvo (FAA) i europske EASA-e bile su elektromagnetske smetnje. Zrakoplovi se oslanjaju na niz osjetljivih elektroničkih sustava za navigaciju i komunikaciju koji rade na određenim radio frekvencijama.

U ranim danima mobilnih telefona, piloti bi često čuli karakteristično pucketanje ili zujanje u svojim slušalicama kada bi telefon u blizini kokpita tražio signal ili primao poziv. To je isti zvuk koji ponekad čujemo iz zvučnika neposredno prije nego što primimo tekstualnu poruku ili telefonski poziv ako stavimo telefon pored njega. Iako takve smetnje obično nisu izravno utjecale na rad motora ili upravljačkih sustava, mogle su prikriti važne poruke kontrole zračnog prometa ili uzrokovati pogrešna očitanja na starijim navigacijskim uređajima.

Problem koji nastaje na zemlji, a ne u zraku

Mnogi će se iznenaditi kada saznaju da je zrakoplovni način rada uveden ne samo zbog sigurnosti zrakoplova, već i zbog stabilnosti mobilnih mreža na tlu. Kada ste na tlu, vaš se telefon spaja s najbližim odašiljačem (baznom stanicom). Dok se krećete, veza se neprimjetno prenosi s jednog odašiljača na drugi. Problem nastaje kada se brzo krećete u avionu na visini od nekoliko tisuća metara.

Na toj visini vaš telefon "vidi" desetke ili čak stotine odašiljača istovremeno, umjesto samo dva ili tri. Budući da se avion kreće brzinom od oko 800 kilometara na sat, telefon bi se morao spojiti i odmah odspojiti s mnogih baznih stanica u vrlo kratkom vremenu. To predstavlja ogroman pritisak na zemaljsku infrastrukturu, jer procesi primopredaje (tzv. handoveri) troše puno procesorske snage mreže. Ako bi svih 200 putnika u velikom avionu imalo uključene telefone, to bi moglo uzrokovati prekide lokalne mobilne mreže u području iznad kojeg bi avion letio. Zrakoplovni način rada stoga štiti i one koji su ostali na tlu.

Kako 5G mreža utječe na avione?

Posljednjih godina, rasprava o zrakoplovnom načinu rada ponovno je rasplamsana uvođenjem 5G mreža, posebno u Sjedinjenim Državama. Problem nije u samoj 5G tehnologiji, već u specifičnom frekvencijskom pojasu koji se naziva C-pojas. Ovaj dio spektra vrlo je blizu frekvencijama koje koriste radio visinomjeri u zrakoplovima.

Radiovisinomjer je ključni uređaj koji pilotima (i autopilotu) točno govori koliko se visoko iznad tla avion nalazi u završnoj fazi slijetanja. To je posebno važno u uvjetima slabe vidljivosti kada se avion oslanja na automatsko slijetanje. FAA je izrazila ozbiljnu zabrinutost da bi jaki 5G signali s odašiljača u blizini zračnih luka mogli zbuniti ove uređaje, što bi dovelo do netočnih očitanja visine. To je uzrokovalo znatne političke i tehničke napetosti između telekomunikacijskih tvrtki i zrakoplovne industrije. Kao rezultat toga, zrakoplovne tvrtke morale su nadograditi ili zamijeniti tisuće visinomjera novijima koji imaju bolje filtere kako bi se spriječile smetnje, što je jedan od glavnih razloga zašto su pravila o uređajima još uvijek tako stroga.

Razlike između Europe i SAD-a: Zašto dolazi do ublažavanja monetarne politike u EU?

Zanimljivo je da je Europska komisija 2022. godine donijela odluku koja bi mogla označiti početak kraja zrakoplovnog načina rada u Europskoj uniji. Europski pristup razlikuje se od američkog uglavnom u korištenju frekvencija. U Europi 5G mreže rade na frekvencijama koje su dalje od onih koje koriste zrakoplovni instrumenti, a postoje i stroža ograničenja snage odašiljača oko zračnih luka.

Europska unija potiče postavljanje takozvanih piko-ćelija u zrakoplove. To su minijaturne bazne stanice koje rade s vrlo malom snagom i spajaju se sa tlom putem satelitskih mreža. Budući da su te ćelije vrlo blizu vašeg telefona, vaš uređaj ne mora emitirati jak signal da bi pronašao vezu, što drastično smanjuje rizik od smetnji. Iako je tehnološki put otvoren, zrakoplovne tvrtke sporo ih primjenjuju u praksi, jer to zahtijeva skupu opremu i certifikaciju.

Zrakoplovni način rada još se koristi za socijalni mir

Osim tehničkih razloga, postoji još jedan, možda čak i važniji razlog zašto zrakoplovni način rada i zabrana telefonskih poziva tijekom leta i dalje postoje - a to je mir. Kabina aviona je skučen prostor u kojem su ljudi prisiljeni satima sjediti blizu jedni drugima. Zamislite da su svi u avionu cijelo vrijeme na svojim telefonima. Ne znam za vas, ali za mene bi to bila noćna mora.

Brojne ankete pokazuju da putnici zapravo ne žele da im se dopusti korištenje telefona tijekom leta. Istraživanja o takozvanom bijesu u zraku pokazuju da buka i narušavanje osobnog prostora povećavaju stres i agresiju među putnicima. Način rada u zrakoplovu tako služi kao svojevrsna digitalna higijena, osiguravajući da avion ostane mjesto relativnog mira.

Uključite zrakoplovni način rada, telefon će vam biti zahvalan

Čak i ako zanemarimo sigurnost i propise, zrakoplovni način rada ima neke vrlo praktične prednosti za putnika. Kada vaš telefon očajnički traži signal na nadmorskoj visini od 10 000 metara i ne može ga pronaći, troši puno energije. Njegov radio odašiljač radi punom snagom, što brzo prazni bateriju i zagrijava uređaj. Uključivanjem zrakoplovnog načina rada možete spriječiti da se vaš telefon isprazni kada sletite.

Osim toga, način rada u zrakoplovu omogućuje vam da ostanete povezani s Wi-Fi mrežom u zrakoplovu bez aktiviranja mobilnih podataka. Moderni uređaji omogućuju vam da imate uključen način rada u zrakoplovu dok su Bluetooth i Wi-Fi aktivirani. To vam omogućuje korištenje bežičnih slušalica i pregledavanje weba putem portala zrakoplovne tvrtke (ako je dostupan), dok su funkcije koje bi mogle ometati instrumente ili preopteretiti zemaljske tornjeve sigurno isključene.

Hoćemo li ikada biti potpuno oslobođeni ograničenja?

Pitanje više nije može li tehnologija omogućiti sigurnu povezivost, već kada će se pravila prilagoditi novoj stvarnosti. Razvojem satelitskih konstelacija u niskoj Zemljinoj orbiti poput Starlinka, internet u avionima postaje brži i dostupniji. Neke zrakoplovne tvrtke, poput JetBluea ili određenih linija Emiratesa, već nude besplatan i brz Wi-Fi, omogućujući putnicima korištenje aplikacija za razmjenu poruka, pa čak i videopoziva putem interneta.

No potpuno ukidanje zrakoplovnog načina rada vjerojatno će biti dugotrajan proces. Zrakoplovstvo je jedna od najreguliranijih industrija na svijetu, gdje sigurnosni protokoli ostaju na snazi dugo nakon što se tehnološka opravdanost za njih smatra zastarjelom. Dok svaki zrakoplov u floti ne bude imao ažurirane i zaštićene sustave, regulatori će vjerojatno biti oprezni.

Što se mene tiče, znam da ću i dalje koristiti zrakoplovni način rada, uglavnom zato što želim uštedjeti postotak baterije telefona, ali i kako bih se pridržavao pravila koja postoje za dobrobit svih u avionu.