Kraj rasipanja energije za umjetnu inteligenciju?

Tradicionalna računalna arhitektura (Von Neumannova) temelji se na odvajanju procesora i memorije, što stvara usko grlo za moderne operacije umjetne inteligencije. Novi čip, predstavljen 2026. godine, prevladava ovu prepreku izvođenjem računalnih operacija izravno tamo gdje su podaci pohranjeni. Ovaj pristup, inspiriran neuromorfnim inženjerstvom (oponašanjem bioloških neuronskih mreža), smanjuje potrošnju energije za više od 90 % u usporedbi sa standardnim grafičkim procesorskim jedinicama (GPU) koje danas koristimo.

Čip koristi napredne memristore koji mogu istovremeno pohranjivati podatke i izvršavati logičke operacije. U praksi to znači da uređaji poput pametnih telefona ili autonomnih vozila mogu obrađivati složene zadatke umjetne inteligencije (poput prepoznavanja slika ili obrade prirodnog jezika) lokalno, bez povezivanja s udaljenim oblacima. To ne samo da povećava brzinu odziva, već i drastično poboljšava privatnost korisnika, jer podaci nikada ne napuštaju uređaj.

Za slovensku industriju i razvojne inženjere IoT uređaja, ovaj proboj označava novo doba. Mali senzori koji su prije samo prikupljali podatke sada će moći donositi odluke u stvarnom vremenu, s baterijom koja će trajati mjesecima umjesto danima. Iako je tehnologija trenutno još uvijek u fazi optimizacije za masovnu proizvodnju, analitičari predviđaju da će prvi komercijalni čipovi biti dostupni do kraja 2026. Očekuje se da će cijena ovih čipova biti viša prilikom lansiranja (oko 150 eura po jedinici), ali će se brzo smanjivati kako se njihova upotreba bude širila, što će im omogućiti ugradnju u sve, od pametnih domova do industrijskih robota.