Gotovo tri četvrtine mladih susrelo se s neistinitim ili sumnjivim informacijama ili sadržajima na internetu

Više od polovice starijih koristilo se internetom nekoliko puta dnevno

U prvom tromjesečju ove godine, 90 osoba s % (u 2022.: 89 %) u dobi od 16 do 74 godine koristilo je internet, 87 % svaki dan ili gotovo svaki dan (u 2022.: 86 %) i 85 % nekoliko puta dnevno. Potonji su bili najčešći među mladima, odnosno osobama u dobi od 16 do 24 godine (99 %), a najmanje uobičajeni među dobnom skupinom od 65 do 74 godine (55 %; u 2022.: 51 %). 8 stanovnika s % nikada nije koristilo internet (u 2022.: 9 %).

Najčešći način pristupa internetu bio je putem pametnog telefona (87 %) – među svim osobama u dobi od 16 do 34 godine, te 56 % u dobnoj skupini od 65 do 74 godine (u 2021.: 49 %). 47 stanovnika % pristupalo je internetu putem prijenosnog računala, 35 % putem stolnog računala, 18 % putem tableta i isti broj putem drugih uređaja, npr. pametnog televizora, pametnog zvučnika, igraće konzole ili e-čitača. 

94 kućanstva s barem jednim članom obitelji imala su pristup internetu od kuće (u 2022.: 93 kućanstva s oznakom %).

77% stanovnika % koristilo je internet za pretraživanje informacija o robi ili uslugama, 69% za čitanje online vijesti, novina ili časopisa, 63% koristilo je online društvene mreže poput Facebooka, Snapchata, Instagrama i TikToka, a 61% koristilo je usluge e-bankarstva. Petina (20%) objavljivala je ili lajkala mišljenja o društvenim ili političkim temama.

57% stanovnika %-a uputilo je poziv ili videopoziv putem programa poput Skypea, Zooma i Vibera, a 51% stanovnika %-a pretraživalo je zdravstvene informacije na internetu. Oba udjela smanjila su se u odnosu na 2021. godinu, kada je proglašena epidemija Covida-19.

Više od polovice stanovništva vidjelo je neistinite ili sumnjive informacije ili sadržaje

53 stanovnika % (ili oko 826 820) vidjelo je neistinite ili sumnjive informacije ili sadržaj, npr. tekst, video, sliku, na web stranicama s vijestima ili društvenim mrežama. Među mladima, 73 stanovnika % naišlo je na takve informacije ili sadržaj.

Od onih koji su primijetili lažne ili sumnjive informacije ili sadržaj, 36 % (oko 295 450 ljudi) provjerilo je njihovu istinitost. Najveći broj takvih ljudi bio je među mladima (50 %), a najmanji među osobama u dobi od 55 do 64 godine (23 %).

Istinitost lažnih informacija ili sadržaja ispitanici su provjeravali na različite načine (moguće je bilo više odgovora). Većina njih, 78 %, provjerila je izvore podataka ili tražila druge informacije, npr. na drugoj web stranici s vijestima ili Wikipediji. 38 % koristilo je druge, izvanmrežne izvore podataka ili raspravljalo o informacijama s drugim ljudima, ali ne putem interneta, 34 % pratilo je ili sudjelovalo u raspravi o istinitosti takvih informacija na internetu.

Preostalih 64 stanovnika % (ili oko 531 370) koji su vidjeli lažne ili sumnjive informacije ili sadržaj na web stranicama s vijestima ili društvenim mrežama nisu provjerili njihovu istinitost. Razlozi za to bili su različiti (bilo je moguće više odgovora). Gotovo polovica njih već je znala da su informacije, sadržaj ili izvor nepouzdani (71 %), 16 % nije imalo odgovarajuće znanje (npr. nisu znali kako provjeriti informacije ili su im bile prezahtjevne), a 21 % nije provjerio njihovu istinitost iz drugih razloga.

Pojedinci su najčešće meta poruka mržnje ili ponižavajućih poruka na internetu zbog svojih političkih ili društvenih uvjerenja

Lažne informacije i govor mržnje postali su dio online sadržaja i društvenih mreža. U prvom tromjesečju ove godine, 44 stanovnika % primijetilo je poruke mržnje ili ponižavajuće poruke prema određenim skupinama ili pojedincima na internetu, npr. na društvenim mrežama, blogovima, videozapisima, na web stranicama s vijestima (uključujući i komentare). Udio takvih bio je najveći u dobnim skupinama 25–34 godine (57 %) i 16–24 godine (53 %), a najniži u skupini 65–74 godine (26 %).

Među onima koji su se susreli s prethodno spomenutim porukama mržnje, većina je primijetila da su pojedinci ili skupine bili meta napada zbog svojih političkih ili društvenih uvjerenja (81 %). Gotovo polovica (45 %) vjerovala je da su bili meta napada zbog svoje seksualne orijentacije (LGBTIQ+), 43 % zbog svoje rase ili etničkog podrijetla, a 42 % zbog svojih vjerskih uvjerenja.